Marijana Petir: Crkva ima pravo na govor u društvu ( Izvor: Laudato)

„Mislim da je današnji čovjek prvenstveno suočen s teškim standardima života, s vrlo lošom socijalnom situacijom i s pomanjkanjem solidarnosti. Stoga, upravo u Uredu za promicanje socijalnog nauka Crkve vidim priliku da pruži ljudima jedan smjerokaz kako postupati u teškim situacijama vodeći se temeljima Evanđelja i moralnim vrednotama“, poručila je u razgovoru za Laudato.hr istaknuta hrvatska političarka i prijašnja zastupnica u Hrvatskom Saboru Marijana Petir. Nedavno je imenovana voditeljicom  Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije.

Što naša sugovornica misli o trenutnoj socijalnoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj, ulasku u Europsku uniju i što joj vjera znači, doznajte u razgovoru.

Voditeljica ste Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije. Koje to značenje ima za Vas? Koji su glavni ciljevi toga Ureda?
Budući da sam upravo na temi Socijalnog nauka Crkve diplomirala na Institutu za teološku kulturu laika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, želja mi je da kao voditeljica toga ureda u modernom vremenu u kojem živimo pokušam odgovoriti na izazove s kojima je današnji čovjek suočen. Mislim da je današnji čovjek prvenstveno suočen s teškim standardima života, s vrlo lošom socijalnom situacijom i s pomanjkanjem solidarnosti. Stoga, upravo u Uredu za promicanje socijalnog nauka Crkve vidim priliku da pruži ljudima jedan smjerokaz kako postupati u teškim situacijama vodeći se temeljima Evanđelja i moralnim vrednotama.
Socijalni nauk Crkve nije ideologija već, rekla bih, dio moralne teologije koja za cilj ima pomoći današnjem čovjeku u savladavanju prepreka i suočavanju s izazovima, ali na način da se teži tom rješavanju na jedan način koji uvažava ideale koji su postavljeni u Evanđelju. Prvenstveno danas kada u Hrvatskoj imamo više od 350 tisuća nezaposlenih, 1100 obitelji koji čekaju deložaciju, 280 tisuća ljudi kojima su blokirani bankovni računi, a s druge strane kad imamo vlast koja je gluha za svoj narod, sindikate koji su sve slabiji u argumentiranju zaštite prava svojih radnika te podaci Eurostata pokazuju kako je svaki treći Hrvati siromašan.
Mislim da je Crkva ta koja mora govoriti u ime vjernika i obespravljenih i upozoravati na probleme koji postoje. Crkva treba nuditi rješenja, ali nama nije cilj znanstvenim istraživanjima dolaziti do podataka i rješavati te probleme već vodeći se idealima i moralnim vrijednostima postavljati pitanja kako bi se došlo do vodećih ljudi koji te probleme mogu riješiti te zajedničkim snagama doći do rješenja.  

Inicijativa „U ime obitelji“ prikupila je potrebne potpise za raspisivanje referenduma. Koji je Vaš stav prema toj inicijativi?
Podržala sam i svojim potpisom raspisivanje referenduma kojim se traži da se u Ustavu definira brak kao zajednica muškarca i žene. Smatram da obitelj temeljena na braku između muškarca i žene nema alternativu. To sam zagovarala i kao saborska zastupnica, kroz svoju političku karijeru i općenito u svom životu. Čudi me da vlast ne prepoznaje puls hrvatskoga naroda i da ne prepoznaje da narod ne želi da se dira u njegove vrijednosti i svetinje i ono na čemu je građeno hrvatsko društvo. Vjerujem i nadam se da 750 tisuća potpisa građana RH kojim se traži izmjena Ustava neće ostati u nečijim ladicama već da će se ljudi na vlasti - koji imaju drugačije mišljenje a čiji je mandat u tijeku – držati zakona i Ustava te raspisati referendum.  

Koje je Vaše mišljenje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju?
Smatram da ulazak Hrvatske u EU donosi brojne beneficije. No, čini mi se da mnogi misle da će se naši životi iz temelja promijeniti nabolje kad uđemo u EU te da će 1.7. nestati svi naši problemi što nije točno. Da bi mogli očekivati blagostanje ili blaže rečeno bolji život naših građana onda je za to potrebno strateško razmišljanje i politička volja. Moramo znati što želimo, koje vrijednosti želimo zaštititi, koje strateške grane proizvodnje želimo unaprijediti, gdje mi to možemo biti konkurentni u EU i koje su naše slabe točke. Tek kroz takvo strateško promišljanje i kroz takvo donošenje političkih odluka možemo se puno bolje pozicionirati i postaviti u Europskoj uniji. Mislim da to nije napravljeno i da se ustvari u nekim segmentima ponašamo zaista kao guske u magli. Svakako jesam za EU, jer ako ne sjediš za istim stolom gdje se donose odluke, onda će netko drugi donositi odluke u tvoje ime ne razmišljajući o tvojim interesima. Ali da bismo mogli štititi svoje interese moramo znati koji je prioritet i koji su to naši interesi, a bojim se da u Hrvatskoj ovog trenutka to još nije definirano, nije postignut dogovor i nije postavljena jasna strategija.

Koja je uloga vjere u Vašem životu?
Vjera mi je oslonac u životu, stup oko kojega gradim ostale segmente u svom životu. I kad bude teško i dođu krize i kušnje vjera me jača i usmjerava me na putu na kojem jesam. Znam da Bog ima plan za mene iako ponekad ne razumijem kako su se odvile neke situacije. Vjerujem da će sve završiti onako kako treba. Smatram da nikad nismo kušani izvan nekih svojih mogućnosti, da nam se ne stavlja križ koji ne možemo nositi. Bog nas sve zove i hoće da mu se odazovemo. Kad nas pozove, smatram da uistinu nema boljeg materijala od nas samih. Treba reći Bogu „da!“ i ovako nesavršeni, jer sigurno je da se pod njegovim vodstvom možemo mijenjati na bolje, a to će dati plodove.